Mitropolit dabrobosanski gospodin Hrizostom zajedno sa četvoricom sveštenika i đakonom, u Sabornoj crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u Sarajevu predvodio je Molitvu za jedinstvo kršćana, u večernjim satima posljednjeg dana Molitvene osmine za jedinstvo kršćana 25. siječnja 2020., kada Katolička Crkva slavi blagdan obraćenja sv. Pavla apostola.

Većem broju pravoslavnih sveštenika, đakona i vjernika, na molitvi pridružili su se nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Luigi Pezzuto, dijecezanski i franjevački svećenici, časne sestre i drugi vjernici.

Nakon pokajničkog čina, molitve Oče naš i otpjevanog psalma, uslijedila je molitva vjernika koju je otpjevao đakon, a u kojoj se, između ostalog, molilo: za višnji mir i spasenje duša naših, za mir svega svijeta, za nepokolebljivost svetih Božjih Crkava i sjedinjenje svih, za ovaj grad, za svaki grad, kraj i zemlju i za sve oni koji vjerom žive u njima, za oni koji plove, za putnike, bolesnike, patnike i sužnje, za njihovo spasenje, za jedinstvo kršćana i za spasenje njihovo, da Gospodin otvori srca naša i um naš za razumijevanje volje i molitve Njegove da budemo jedno…

Nakon što je mitropolit Hrizostom pročitao odlomak iz Evanđelja po Ivanu u kojem Isus kaže: „Ja – Svjetlost – dođoh na svijet da nijedan koji u mene vjeruje u tami ne ostane“ (Iv 12,45), predsjednik Vijeća za ekumenizam i dijalog među religijama i kulturama Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine kardinal Puljić uputio je prigodnu Poruku. Podsjetio je da su ovogodišnju temu za Molitvenu osminu za jedinstvo kršćana: „Iskazivahu nam nesvakidašnje čovjekoljublje“ (Dj 28,2), odabrali predstavnici kršćanskih Crkvi na Malti kamo se, nakon brodoloma, iskrcao sv. Pavao sa suputnicima i ostao tri mjeseca nakon prije nego je nastavio plovidbu prema Rimu. Dodao je da se u objašnjenju teme navodi kako apostol Pavao u spomenutom izvještaju Djela apostolskih predstavlja središte mira u nemiru jer zna da njegovim životom ne upravljaju sile ravnodušne prema njegovoj sudbini, već se nalazi u rukama Boga kojemu pripada i kojemu služi. Kazao je i da se u priručniku za Molitvenu osminu ističe da se danas mnogi ljudi suočavaju s istim opasnostima u moru svjetskih gibanja i da globalizacija interesnih sfera stvara gorku priču današnjih migranata te da se u raznim dijelovima svijeta mnogi suočavaju s jednako opasnim putovanjima, kopnom i morem, u bijegu od prirodnih katastrofa, ratova i siromaštva, a koji put i pomodarstva. Rekao je i da se u tekstu dalje govori o migrantima koji su izloženi utjecaju, ne samo prirodnih već i političkih, gospodarskih i ljudskih sila ravnodušnosti, vidljivih u djelima onih koji očajnim osobama prodaju mjesta u čamcima nesigurnima za plovidbu, potom u stavu onih koji ne žele slati brodove za spašavanje ili koji odbijaju brodove s migrantima.

„Mi u Bosni i Hercegovini smo na raskršću raznih interesnih sfera, gdje je čovjek, nažalost, sve manje vrijedan, iako znamo da je čovjek u središtu Božjeg stvaranja i Božjeg otkupljenja. Isus Krist nama kršćanima ostavlja oporuku u svojoj molitvi: da svi budu jedno kao što su on i Otac jedno, da i mi budemo s njime jedno i međusobno jedno. Ova zajednička molitva nije put prozelitizma niti rušenje onoga što smo kroz povijest baštinili, nego želimo u središte staviti Gospodina Isusa Krista Otkupitelja i Spasitelja, koji je izvor jedinstva. Krist je za otkup i spas čovjeka svoj život položio kako bi u nama probudio to božansko čovjekoljublje. Govor ljubavi svaki čovjek i svaki narod razumije. Taj govor ljubavi u prvom redu prihvaća čovjeka, upoznaje ga i poštuje. To je put međusobne suradnje. U ovom vremenu globalizacije koja olako 'proguta osobu pojedinca', važno je ponovo upoznati Božje stavove prema čovjeku i činiti ih prisutnima navješćujući Božju Objavu. To će nas zbližiti jer je Božja Riječ izvor vjerničkog života. Slavlje Otajstava vjere – Sakramenata, hrani našu vjeru da budemo hrabri te se ne damo zasjeniti niti od populizma niti od relativizma, koji se u zadnje vrijeme u javnosti sve agresivnije nameću“, kazao je kardinal Puljić.

„Naša molitva za put jedinstva je molitva da budemo svjesniji svog zadatka, jači u izgradnji javnog mnijenja utemeljenog na načelima koja štite čovjeka i omogućuju da se ostvari u svom dostojanstvu djeteta Božjeg“, rekao je kardinal Puljić. „U ovom vremenu svjedoci smo zabrinutost brojkama o progonu kršćana, kao i nijeme javnosti koja je oguglala na te strahote. Službene statistike govore oko 260 milijuna kršćana progonjenih zbog vjere. U 50 zemalja svijeta jedan od osam kršćana doživi visoku razinu progona. U prošloj godini je ubijeno 2 983 kršćanina zbog vjere. Više od 9 400 crkava i drugih vjerskih objekata je napadnuto, srušeno ili zatvoreno. Otmice su postale česta pojava, kao i trgovina ljudima i seksualna zlostavljanja“, rekao je karidnal Puljić dodajući da te brojke govore o modernom brodolomu putovanja čovječanstva.

„Treba nam ono čovjekoljublje koje je sv. Pavao doživio. Mi kršćani moramo biti odlučni i hrabri kako bi odbacili svaki oblik mržnje i isključivosti. Pozvani smo povjerovati Evanđelju i ostvarivati Isusov poziv da postanemo svjetlo svijeta i sol zemlje. Da bi to mogli ostvarivati, važno se naći zajedno s Isusom oko Evanđelja i slavlja svetih Tajni, da budemo i vjerodostojni i snažniji unoseći u ovaj svijet više plemenitosti, više svjetla i pomoći da se čovjek prepozna“, poručio je kardinal Puljić koji je na kraju zahvalio „visokopreosvećenom mitropoliti Hrizostomu na raspoloživosti da zajedno nastojimo tražiti put kojeg nam je Isus zadao“ kao i na sudjelovanju i upućenoj besjedi na otvorenju molitvene osmine, 18. siječnja 2020. u sarajevskoj katedrali Srca Isusova.

Nakon što su svi zajedno izmolili Vjerovanje, mitropolit Hrizostom obratio se prisutnima te zahvalio kardinalu Puljiću, nunciju Pezzutu i svima na dolasku i poželio da bude sretno i blagoslovljeno njihovo zajedničko okupljanje u Sabornoj crkvi posljednjeg dana Molitvene osmine za jedinstvo kršćana ističući da je velika stvar što pravoslavni i katolički vjernici u Sarajevu i na ovaj način svjedoče svoju vjeru u Isusa Krista i Božju ljubav u svijetu te mole za mir. Podsjetio je da će se za 30 godina napuniti tisuću godina od kada žive „pocijepani“ shizmom koja ima velike posljedice te istaknuo da nikada ne smiju gubiti nadu nego biti graditelji mira.

„Možda smo ponekad zarobljenici prošlosti. Ali zadaća nam je da budemo Božji, a onda braće naše. Neka nam Gospodin dadne snage da zaista budemo svjedoci Božji slobodno u ovome svijetu“, kazao je mitropolit Hrizostom dodajući da to svjedočenje, slobode i želje da budu jedno ne treba biti silom nego životom. Zapitavši, kada će se ostvariti to jedinstvo, odgovorio je: „Ne znam kada će to biti, ali nužno je da to tražimo u ime Kristovo, da izliječimo svoje rane, procijepe i rascijepe da sjedinimo Crkvu Božju“, kazao je mitropolit Hrizostom koji je pozvao da svi zajedno rade na jedinstvu. Osvrćući se na podatke o progonjenim kršćanima u svijetu, mitropolit Hrizostom kazao je da se ti progoni događaju možda i zbog neinformiranosti o onom što kršćani vjeruju ili zbog zadojenosti i mržnje prema onima koji vjeruju u Krista Gospodina te istaknuo da su kršćani pozvani svjedočiti da u svijetu ima mjesta za dobro, za ljubav i za malog čovjeka te da su pozvani nadvladavati međusobne podjele u skladu s Isusovom molitvom „da svi budu jedno. Kao što si ti, Oče, u meni, i ja u tebi” (Iv 17,21). Na kraju je srdačno zahvalio kardinalu Puljiću za njegovo zauzimanje na planu kršćanskog zajedništva.

Tijekom Molitve za jedinstvo kršćana liturgijsko pjevanje animiralo je Srpsko pjevačko društvo „Sloga“ pod ravnanjem zborovođe Stefana Mojsilovića.

Nakon Molitve mitropolit Hrizostom pozvao je kardinala Puljića, nuncija Pezzuta i svećenstvo na zajedničko druženje u sjedištu Mitropolije dabrobosanske. 

Tekst i fotografije: ktabkbih.net

Twitter