Iako fizički nismo u mogućnosti putovati ovih dana, to nas nikako ne treba spriječiti da već sada uživamo u prirodnim i kulturnim bogatstvima zemalja koje stoje na popisu destinacija koje imamo u planu posjetiti. Na brojnim listama, zasigurno se nalazi i najmanja država na svijetu - s obzirom na površinu i broj stanovnika, ali i jedna od najvećih kada je u pitanju umjetničko i duhovno bogatstvo kojim odiše - Vatikan. Ono što je neobično, jest to da, usprkos tomu što ste posjetili Vatikan jedanput, zasigurno ćete to poželjeti učiniti opet. Jer, bez obzira na interese i motive putovanja, Vatikan ne ostaje dužan nijednom posjetitelju. I uvijek ostavlja dojam da ste uspjeli otkriti samo mali dio velebne vatikanske priče. Svakoga će bez sumnje ostaviti bez daha svojom umjetničkom veličinom. No, ne samo to. Kao sjedište Katoličke crkve, ističe se i posebnom duhovnom dimenzijom te je pravi izvor i za one koji su žedni duhovne svježine. 

Stoga se kroz nekoliko redaka, koje donosimo u nastavku, upoznajte s osnovnim geografskim i povijesno-umjetničkim crticama Vatikana, ali ne propustitite ni virtualne šetnje bazilikom sv. Petra i Sikstinskom kapelom.

Vatikan ili službeno Država Vatikanskog Grada najmanja je suverena država na svijetu, s površinom od tek 0,44 km2. Izgrađen je na desnoj obali rijeke Tiber, na Vatikanskom brežuljku. Suverena Država Vatikanskog Grada konstituirana je 1929. godine Lateranskim paktom, čime je riješeno tzv. Rimsko pitanje između Crkve i talijanske države. S obzirom da je sa svih strana okružen Rimom – glavnim gradom Italije, za Vatikan se kaže da je država u državi. Od Rima ga dijele zidine koje su izgrađene nekoć da bi branile papu od vanjskih napada. Dva polukružna niza stubova ili kolonada, s jedne i druge strane, djelo su umjetnika Berininija, te poput otvorenih krila odaju dojam širenja ruku Crkve kako bi obgrlila cijelo čovječanstvo.

Vatikan je postao papinskom rezidencijom tek 1377. godine, a do tada je papinsko sjedište bilo u Avignonu (od 1309. do 1377.), te prethodno u Lateranu. Od tada pa do danas, svaki papa je pridonio ulješavanju i uveličavanju Vatikana kako bi Vatikanski brežuljak bio što dostojnije sjedište Rimske crkve. Papa, poglavar Rimske crkve, ujedno je i poglavar Države Vatikanskog grada. Tako je današnji poglavar papa Franjo. Službeni jezici u ovoj maloj državi su latinski i talijanski.

Vatikan ima najmanju i najstariju vojsku na svijetu – Švicarsku gardu, koja se ističe posebnim odorama, ali i posebnim pripremama za ulazak u vojsku. Garda broji 110 pripadnika, čija služba traje najmanje 2 godine, te su zaduženi za neposrednu zaštitu Svetog Oca, čuvanje njegovih rezidencija, a služe i kao počasna garda.

Kada govorimo o Vatikanu, zasigurno se može reći da su njegovi najupečatljiviji simboli veličanstveni trg sv. Petra s istoimenom bazilikom. Bazilika sv. Petra najveća je kršćanska crkva, čija površina je čak 23 000 m2 te može primiti oko 60 000 ljudi. Gradnja ove bazilike je trajala 176 godina. Brojni umjetnici, poput Raffaella i Antonia de Sangalla Mlađeg dali su svoj doprinos u izgradnji bazilike. No, danas posebnu pažnju posjetitelja plijeni veličanstvena kupola čiju gradnju je započeo tada sedamnaestogodišnji umjetnik Michelangelo. Nakon smrti Michelangela, radovi na bazilici su nastavljeni po njegovim nacrtima. Iako je prvotno planirano da bazilika ima tlocrt grčkog križa, za pontifikata pape Pavla VI. odlučeno je da tlocrt bazilike ipak bude u obliku latinskog križa. Prošetaj bazilikom ovdje!

Unutrašnjost Michelangelove kupole odaje osjećaj beskraja i dodirivanja zemaljskog s nebeskim. Kada je počeo raditi na unutrašnjosti kupole, Michelangelo je već bio u poodmakloj dobi te ju za života nije uspio dovršiti. To su nastavili Giacomo Della Porta i Domenico Fontana.
Glavni oltar, ispod kupole, uzdiže se iznad groba sv. Petra, a iznad groba se nalazi fantastični Berininijev baldahin, dovršen 1633. godine te podupire četiri tordirana stupa napravljena od bronce uzete s Panteona.

Prvo slavno djelo Michelangela, ali i djelo koje stoljećima ne prestaje izazivati ništa manje od divljenja, jest Pieta – skulptura Djevice Marije koja u rukama drži tijelo mrtvog sina Isusa, načinjena u posebnom mramoru 1499. godine. Danas se ovo slavno djelo može posjetiti upravo u bazilici sv. Petra, desno od glavnog ulaza. Iako vrijedno divljenja, ovo djelo je nailazilo i na kritike zbog previše mladolikog izgleda Djevice Marije, na koje je, tvrde različiti izvori, Michelangelo odgovorio da je razlog čestitost Djevice Marije, koja joj je sačuvala mladolik izgled. Zanimljivo je i da je ovo jedino Michelangelovo djelo na kojemu je uklesao svoj potpis.

Nalog za izgradnju Sikstinske kapele dao je papa Siksto IV. 1475. godine, koji je zahtijevao da zdanje bude svedeno na najbitniji arhitektonski oblik, zatvoreno i gotovo nepristupačno izvana. Slikarski ures, započet 1481. godine, pretvorio je ovo zdanje u slavni produkt talijanske renesanse na kojemu je radilo nekoliko najboljih slikara tog doba.
Prve freske na bočnim stranama predstavljaju paralelno Kristov i Mojsijev život (Stari i Novi zavjet). Julije II. je 1508. godine naručio od mladog Michelangela da oslika svod Sikstinske kapele. Michelangelo je prilikom ovog pothvata, na plavoj podlozi sa zlatnim zvijezdama, uklopio zapanjujuću Priču o postanku s trodimenzionalnim efektom. Na zidu glavnog oltara Michelangelo je oslikao Posljedni sud, čime je zaokruženo ovo neponovljivo, jedinstveno i umjetnički izrazito vrijedno zdanje. Prošetaj Sikstinskom kapelom i uvjeri se ovdje!

Sikstinska kapela, obično je neprekidno pretrpana posjetiteljima. Osim u vrijeme konklava, kada zatvara svoja vrata posjetiteljima i otvara ih kardinalima koji, nakon smrti pape, biraju njegovog nasljednika odnosno novog poglavara Rimske crkve.
Po posebnoj tradiciji, rezultat svakog glasovanja objavljuje se vanjskom svijetu dimom, nastalim paljenjem listića kojima se biralo. Ako papa nije izabran, dim iz dimnjaka Sikstinske kapele je crn. Ako je pak novi Petrov nasljednik izabran, može se uočiti bijeli dim.

Pored navedenog, Vatikan skriva još brojne umjetničke vrijednosti, kao što su nezaobilazni Vatikanski muzeji. No, istraživanje tog dijela prepuštamo vama, dragi čitatelji, s nadom da ćete imati priliku u svoju životnu priču utkati i stranice doživljene u ovoj najmanjoj državi na svijetu.

Priredila: Marija Puljić

Twitter