Kao i prošlotjedna nedjeljna čitanja i ova nam govore o Kristovu drugom dolasku. Pavao nas u poslanici Solunjanima upozoravamo da moralno ne spavamo. „Svjetlošću“ koju smo primili na krštenju, oslobođeni smo tame, ali to ne znači da ćemo automatski biti spašeni. Kako ćemo biti sigurni očekujemo li budno Gospoda ili spavamo? Za odgovor na ovo pitanje može nam poslužiti upravo psalam 128. Blago svakome koji se boji Gospodina - znak je budnosti ili spavanja.

Dobro je znati da imamo dvije vrste straha prema Bogu: strah od kazne i strah iz ljubavi. Dobro je imati bilo kakav strah pred Bogom, ali naravno savršeniji je strah iz ljubavi. Primjer takvog straha iz ljubavi daje nam prvo čitanje iz Knjige mudrih izreka. U ovom čitanju nedostaje jedan odlomak iz kojega možemo iščitati da muž ove žene spada među gradske uglednike. S obzirom da je bila materijalno obezbjeđena, relativno gledajući, ona nije imala potrebe još neke dodatne poslove raditi, mimo onih očekivanih. Ali se ona odlučila, s ljudske strane gledajući, za „više“ od očekivanog. Iz Božjeg kuta gledanja to i nije „više“. Ona se trudila iskoristiti talente kojom ju Bog dariva. Njen trud je primijećen i od njenih sugrađana koji pohvalno o njoj govore na gradskom trgu. Isusova prispodoba također govori o budnosti. Vidimo da ovdje Gospodar dijeli talente po sposobnostima koje posjeduju njegove sluge. Ne djeli ravnomjerno niti jednako. Tako i Bog: ne djeli svima iste darove niti svi imaju jednak broj darove, niti je količina jednog dara kod sviju ista. To nam se ponekad učini krivim te bismo htjeli ponekad imamati darove koji posjeduju i naši bližnji. U tim trenutcima mi više ne mislimo na Božji plan, nego smo obuzeti vlastitim planom i htjeli bismo nekako Bogu nametnuti svoj plan. Isus, govoreći ovu prispodobu, uči nas kako nije bitno koliko darova imamo i kakvi su oni, bitno je kako radimo s onim što imamo. I prvi i drugi sluga su dobili jednaku nagradu. Nema potrebe brinuti se što smo dobili manje darova kada je na kraju jednaka nagrada za sve. A što je najbolje od svega svi smo mi dobili makar jedan dar. Što je još čudnije od toga, čak i taj jedan dar nam može biti ulaznica za raj. Zato, iskoristimo svoje darove.

Stipica Lešić, bogoslov

Prvo čitanje
Izr 31, 10-13.19-20.30-31
Vješto radi rukama marnim.
Čitanje Knjige Mudrih izreka
Tko će naći ženu vrsnu? Više vrijedi ona nego biserje. Muževljevo se srce uzda u nju i blagom neće oskudijevati. Ona mu čini dobro, a ne zlo, u sve dane vijeka svojeg. Pribavlja vunu i lan i vješto radi rukama marnim. Rukama se maša preslice i prstima drži vreteno. Siromahu dlan svoj otvara, ruke pruža nevoljnicima.Lažna je ljupkost, tašta je ljepota: žena sa strahom Gospodnjim zaslužuje hvalu. Plod joj dajte ruku njezinih i neka je na vratima hvale djela njezina!
Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam
Ps 128, 1-5
Pripjev:
Blago svima koji se boje Gospodina!
Blago svakome koji se boji Gospodina,
koji njegovim hodi stazama!
Plod ruku svojih ti ćeš uživati,
blago tebi, dobro će ti biti.

Žena će ti biti kao plodna loza
u odajama tvoje kuće;
sinovi tvoji ko mladice masline
oko stola tvojega.

Eto, tako će biti blagoslovljen čovjek
koji se boji Gospodina!
Blagoslovio te Gospodin sa Siona,
uživao sreću Jeruzalema
sve dane života svojega!

Drugo čitanje
1Sol 5, 1-6
Da vas Dan ne zaskoči kao kradljivac.
Čitanje Prve poslanice svetoga Pavla apostola Solunjanima
O vremenima i trenucima nije, braćo, potrebno pisati vam. Ta i sami dobro znate da Dan Gospodnji dolazi baš kao kradljivac u noći. Dok još budu govorili: »Mir i sigurnost«, zadesit će ih iznenadna propast kao trudovi trudnicu i neće umaći.
Ali vi, braćo, niste u tami, da bi vas Dan mogao zaskočiti kao kradljivac: ta svi ste vi sinovi svjetlosti i sinovi dana. Nismo doista od noći ni od tame. Onda i ne spavajmo kao ostali, nego bdijmo i trijezni budimo.
Riječ Gospodnja.

Evanđelje
Mt 25, 14-30
U malome si bio vjeran, uđi u radost gospodara svoga!
Čitanje svetog Evanđelja po Mateju
U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima ovu prispodobu:
Čovjek, polazeći na put, dozva sluge i dade im svoj imetak. Jednomu dade pet talenata, drugomu dva, a trećemu jedan – svakomu po njegovoj sposobnosti. I otputova. Onaj koji je primio pet talenata odmah ode, upotrijebi ih i stekne drugih pet. Isto tako i onaj sa dva stekne druga dva. Onaj naprotiv koji je primio jedan ode, otkopa zemlju i sakri novac gospodarov. Nakon dugo vre- mena dođe gospodar tih slugu i zatraži od njih račun. Pristupi mu onaj što je primio pet talenata i donese drugih pet govoreći: ‘Gospodaru! Pet si mi talenata predao. Evo, drugih sam pet talenata stekao!’ Reče mu gospodar: ‘Valjaš, slugo dobri i vjerni! U malome si bio vjeran, nad mnogim ću te postaviti! Uđi u radost gospodara svoga!’ Pristupi i onaj sa dva talenta te reče: ‘Gospodaru! Dva si mi talenta predao. Evo, druga sam dva talenta stekao!’ Reče mu gospodar: ‘Valjaš, slugo dobri i vjerni! U malome si bio vjeran, nad mnogim ću te postaviti! Uđi u radost gospodara svoga.’A pristupi i onaj koji je primio jedan talenat te reče: ‘Gospodaru! Znadoh te: čovjek si strog, žanješ gdje nisi sijao i kupiš gdje nisi vijao. Pobojah se stoga, odoh i sakrih talenat tvoj u zemlju. Evo ti tvoje!’ A gospodar mu reče: ‘Slugo zli i lijeni! Znao si da žanjem gdje nisam sijao i kupim gdje nisam vijao! Trebalo je dakle da uložiš moj novac kod novčara i ja bih po povratku izvadio svoje s dobitkom.’‘Uzmite stoga od njega talenat i podajte onomu koji ih ima deset. Doista, onomu koji ima još će se dati, neka ima u izobilju, a od onoga koji nema oduzet će se i ono što ima. A beskorisnoga slugu izbacite van u tamu. Ondje će biti plač i škrgut zubi."
Riječ Gospodnja.

Twitter