Ne pamtiš kad si zadnji put tražio autogram od neke slavne osobe . Ili nikad nisi ti dao nekomu autogram? Ako misliš da nisi – varaš se. Samo se toga trenutka, možda, nesjećaš. Tada su tvoji roditelji, umjesto tebe, zatražili da primiš sakrament krštenja. Učinili su to jer su htjeli tebi dati sve najbolje što su mogli i što će ti koristiti.

U današnjoj liturgiji Crkva na poseban način slavi rođenje Ivana Krstitelja. I premda u prvom čitanju prorok Izaija govori o sebi, Crkva na današnju svetkovinu ove riječi želi primijeniti na Ivana Krstitelja. Današnje evanđelje nas izvještava kako se Ivan povukao u pustinju. Mnogi bi i danas da se vjera živi u „pustinji“, „pustinji srca naših“. Njihovo je uvjerenje, kojeg bi htjeli i drugima nametnuti, kako vjera bi trebala biti privatna stvar i kako ju se ne bi trebalo ispoljavati u javnom životu. Ima li netko pravo traži to od nas?

Tijekom povijesti bilo je raznolikih kraljeva, nekih nama zanimljivijih nekih malo manje. Neki od nas bi možda željeli više da znaju o načinu tadašnjeg života ili čak da su živjeli u tom vremenu.
Za razliku od teritorijalne vladavine naš Kralj je vladar srca naših. On svoju vlast ne koristi kako bi nas njome primorao na dobra djela. Njegova poniznost i ljubav dopušta Mu pustiti nam upravljati srcima našim. To može samo pravi Kralj. Mi da smo kraljevi vjerojatno bi ljudima oduzeli slobodu kako bi mogli činiti dobra djela. Gdje nema slobode i ljubavi tu onda nije potreban ni Kralj.

Naše tijelo signalizira nam kada u krvi nema dovoljno šećera. Ugljikohidrati, iz hrane koju jedemo, se razgrađuju u različite molekule šećera. Glavni izvor energije za tijelo je glukoza, jedna od molekula šećera.
Naša savjest također signalizira „opadanje šećera“. Pored sakramenata, i klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom, jest jedan od glavnih izvora energije za naš duhovni život.

Okolnosti u kojima se nađemo mogu utjecati na odluku koju ćemo donijeti. A mi ljudi imamo potrebu za vezivanjem. I tako se navežemo na nešto: neku stvar, posao ili osobu. I to nešto postane dio našega života, dio naše osobnosti. Postanemo prepoznatljivi po tome. Rastanak od tih stvari može dovesti do toga da „putujemo okolo“ bez cilja i do uvjerenja da nas se nitko više neće sjećati.

Psalmi su najvrjednija zbirka kršćanske religiozne lirike. Oni na izvrstan način izražavaju dubinu svetopisamske objave, a objava je dijalog Boga i čovjeka. Psalmi, jer su božanski nadahnuti, su istovremeno i ljudski i božanski govor. U kršćanskoj liturgiji se najviše koriste u bogoslužju časova. Po svom podrijetlu imaju snagu ljudski duh uzdignuti k Bogu i probuditi sveta osjetila te u radosti poticati na zahvaljivanje, a u žalosti donose utjehu i ohrabrenje. O važnosti i korisnosti moljenja psalama isticali su mnogi učitelji duhovnog života. Čak je održan i niz kateheza na općim audijencijama. Crkva je prepoznala potrebu vjernika za molitvom, te je papa Pavao VI. u apostolskoj uredbi „Pjesmu hvale“ proglasio božanski časoslov. Ističe se o potrebi da Božji narod s novim osjećajem prihvati molitvu psalama koja neprestano iznosi i naviješta Božje djelovanje u povijesti spasenja.

Na današnji dan, točno prije tri godine, 2 000 mladih u večernjim satima u organizaciji Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih Ivan Pavao II. okupilo se u župni Uznesenja Blažene Djevice Marije na Stupu gdje je upriličeno molitveno bdijenje na kojem je sudjelovao veliki broj mladih iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i ostalih zemalja regije.

Sapun osim što se koristi za pranje i čišćenje, najčešće ruku, sredstvo je kojim postižemo ugodan miris oko nas. I klanjanje pred Presvetim oltarskim sakramentom osim što nas pere i čisti od grijeha, služi i za naše tjelesno i duševno raspoloženje.

Svetkovinu Navještenja Gospodinova: Blagovijest slavimo 25. ožujka. O ovom blagdanu nas izvještava evanđeoski tekst Lk 1,26-38. Premda je anđeo navijestio Mariji, ova svetkovina je usmjerena na Krista.
Trenutak u kojem se dogodilo začeće, po učenju svetih otaca, jest kada Marija odgovara anđelu: Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!

Od svih svetaca koji su proglašeni od strane Crkve, premda ih je puno više, na poseban način vjernici štuju Blaženu Djevicu Mariju. Svetkovine kao dio bogoslužja imaju svoju i dogmatsku vrijednost, jer potvrđuju i javno pokazuju, da je Crkva vjerovala onu istinu, koja je predmet religioznoga svetkovanja. Jedan od tih blagdana je i Prikazanje Gospodinovo: Svijećnica, ili kako se još naziva Očišćenje Blažene Djevice Marije.